Kanadska pokrajina Québec ima jedinstvenu kulturu pod utjecajem nekoliko kulturnih i etničkih skupina. Od prvih naroda do francuskih, engleskih, škotskih i irskih doseljenika tijekom ranih godina formiranja zemlje, Québécois je razvio vlastitu bogatu tradiciju. Nedavna imigracija u pokrajinu također je donijela multikulturalni štih tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.
Demografija Québeca
Prema popisu stanovništva 2016. Québec je imao 8,16 milijuna stanovnika, a procjenjuje se da će porasti na 8.18 milijuna u 2020. Najnoviji podaci o rasnim skupinama u pokrajini su iz 2016., s 12,96% stanovništva manjinskog etničkog podrijetla, a ostatak je bijelac. Od tih 12,96%, etnička struktura je:
- 30,9% crno
- 20,7% Arap
- 12,9% Latinska Amerika
- 2,2% Aboridžina
- 8,8%% južnoazijski
- 9,6% kineski
- 6,1% jugoistočne Azije
- 3,4% Filipino
- 3,1% zapadnoazijski
- 0,8% korejski
- 0,4% japanski
francuski jezik u Québecu
Oko 84% stanovnika Québeca govori francuski kao prvi jezik i to je službeni jezik pokrajine. Stanovnici Engleske smatraju se manjinskom skupinom s oko 10% koji kod kuće govore engleski. Od jezika koji nisu engleski, kod kuće se najviše govori:
- španjolski 92, 330 (1,2%)
- arapski 81, 105 (1,1%)
- Aboridžinski jezici 40, 190 (koji obuhvaća nekoliko plemenskih jezika) (0,5%)
- Mandarin 37, 075 (0,5%)
- talijanski 32, 935 (0,4%)
Québec i imigracija
Prema popisu iz 2016., 13,7% stanovništva Québeca su imigranti. Imigranti dolaze iz velikog broja zemalja, a najveći broj nedavnih useljenika (između 2011. i 2016.) dolazi iz:
- Francuska (9,3%)
- Haiti (7,8%)
- Alžir (7,6%)
- Maroko (6,3%)
- Kamerun (3,5%)
- Iran (3,5%)
- Sirija (3,5%)
- Tunis (2,7%)
- Filipini (2,6%)
- Obala Bjelokosti (2,4%)
Kulture Québeca
Nekoliko skupina imalo je utjecaj na kulturnu mješavinu današnjeg Québeca. Iako se Québec smatra prvenstveno francuskim, postoji mnogo različitih utjecaja.
Francuska kultura u Québecu
Utjecaj francuskih doseljenika koji su došli u Québec početkom 17. stoljeća imao je dubok utjecaj na pokrajinu te je i danas dominantna kultura i jezik. Doseljenici su hrlili u Nouvelle France (" Novu Francusku) od 1534. do 1763., osobito u 1660-ima i nakon toga. Iako su francuski doseljenici u Québecu službeno postali dio Engleske Kanade 1763. Pariškim ugovorom, oni su postojano zadržali svoj francuski identitet. Jer velike koncentracije frankofonih Kanađana u Québecu i visoke stope nataliteta za održavanje te populacije uspjeli su održati frankofonu većinu čak i danas. Francuska kultura dominira pokrajinom zbog velike populacije kao i zakona koji podržavaju održavanje francuski identitet.
Prvi narodi
Aboridžinska plemena bila su prvi doseljenici u Québec, a ime pokrajine je algonkijska riječ za "tjesnac". Jedanaest plemena i dalje naseljava Québec, uključujući Algonquiance, Micmace, Mohawke, Ojibwaye i Inuite. Svako od ovih plemena ima svoju kulturu, običaje i jezik, od kojih mnoga i danas govore svoj jezik kod kuće. Unatoč pokušajima da se domorodačka plemena prisile da se asimiliraju u dominantnu kulturu u godinama od 1847. do 1996., oni su nastojali održati vlastite kulture i odvojiti suverenitet. Godine 2019. neka su plemena potpisala memorandume o pomirenju i samoodređenju s vladom Québeca.
Akadijska kultura
Akaci su porijeklom kolonisti koji govore francuski i imaju odvojenu kulturu od doseljenika u Novoj Francuskoj. Ovi su se doseljenici većinom preselili u istočni dio Kanade duž obale, otuda i opis naziva "pomorski", iako su se neki naselili u istočnom Québecu duž zaljeva Chaleur, Magdalenskih otoka, Gaspésieja i sjeverne obale pokrajine. Englezi su istjerali mnoge od njih tijekom francuskog i indijanskog rata u događaju poznatom kao le Grand Dérangement (Veliki preokret ili protjerivanje) i mnogi su umrli, dok su drugi pronašli put do Louisiane i razvili se u ono što sada poznajemo kao Cajune. Za one koji danas ostaju u Québecu, oni govore dijalektima francuskog s naglaskom koji je sličan dijalektima američkih Cajuna. Dodatno:
- Akađani su silno ponosni na svoju kulturu i imaju svoje Société Nationale de l'Acadie, zastavu, nacionalni praznik i himnu.
- Kultura je poznata po svojim šarenim i bujnim paradama, uključujući Tintamarre i Mi-Carême.
- Oni također imaju svoj stil kazališta i glazbe.
Engleski, irski i škotski doseljenici
Doseljenici iz Engleske, Škotske i Irske došli su u Québec 1700-ih, ali nisu došli u većem broju sve do nakon Rata za nezavisnost u SAD-u. S. Osobito su pronađeni u urbanim područjima uključujući Montreal i Quebec City. Montreal je dom većine tih potomaka koji su zadržali svoj engleski jezik, iako su se drugi asimilirali u francusku kulturu kako bi postali uspješni u frankofonskom društvu. Zbog toga ćete mnoge Québécoie potpuno uklopiti u francusku kulturu i francuski kao prvi jezik s tradicionalnim škotskim, irskim i britanskim prezimenima. Utjecaj njihovih kultura još uvijek se može pronaći u quebécois kuhinji, poput krumpira i čaja. Također se može pronaći u plesu poznatom kao gigue koji potječe iz irskih i škotskih "koluta" ili step plesa.
Multikulturalizam i Québec
Iako se u Québecu mogu pronaći mnoge različite kulture, oduvijek je postojao pritisak da se zadrži jaka francusko-kanadska kultura i jezik. To je dovelo do "dvostrukog državljanstva" u Kanadi gdje su francuski i engleski obavezni u svim državnim poslovima i valuti, iako se samo u Québecu francuski smatra službenim jezikom. Tenzije između francuske i engleske Kanade i danas su prisutne, uključujući snažan separatistički pokret u Québecu.
Pravo i francuski jezik u Québecu
Jedna od najistaknutijih značajki u Québecu zbog koje je teško postati istinski multikulturalno društvo su strogi zakoni koji se tiču jezika. Charte de la Langue Française (Povelja francuskog jezika) iz 1977. nalaže da se francuski koristi u svim poslovima, javnim znakovima, oglašavanju, ugovorima, javnim i privatnim dokumentima, pa čak i softveru, web stranicama i igrama. Može se koristiti i engleski, ali mora postojati i francuska verzija. Tvrtke koje se ne pridržavaju podliježu Uredu Québécois de la Langue Française i mogu se suočiti sa značajnim kaznama.
Stavovi prema imigraciji u Québecu
Zbog nacionalizma francuskog govornog područja Québeca, došlo je do neprijateljstva prema imigraciji. To je čak izraženo prema imigrantima iz Francuske, iako je pokrajina sveukupno gostoljubiva prema onima koji već govore francuski i vjerojatnije je da će se lakše asimilirati u usporedbi s drugim etničkim skupinama. Umjesto promicanja multikulturalizma, što je politika cijele Kanade, Québec se fokusira na "interkulturalizam" koji je naklonjen pluralističkom društvu.
Međutim, interkulturalizam promiče francusko-kanadsku kulturu iznad svih ostalih i ne vidi sve kulture prisutne u pokrajini kao jednako vrijedne. Posljednjih godina također se pokušava ograničiti broj imigranata koji ulaze u pokrajinu i od njih se zahtijeva da prvo polože testove jezika i kulturnih vrijednosti. Ankete među stanovnicima Kanade 2018. godine pokazale su da su najnepovoljniji stavovi prema muslimanima u Québecu.
Stavovi urbanog Québeca prema multikulturalizmu
Najraznovrsnija etnička i kulturna područja Québeca mogu se pronaći u njegovim većim gradovima, naime Montrealu i Québec Cityju. Montreal je poznat po velikoj populaciji Židova, Talijana i Iraca, kao i dom novijim doseljenicima iz Azije, Afrike i Bliskog istoka. To je bez sumnje zbog toga što je Montreal drugi po veličini grad u Kanadi sa živahnom međunarodnom poslovnom kulturom koja privlači raznoliku kolekciju imigranata. Unatoč gorljivom inzistiranju na očuvanju francusko-kanadske kulture i jezika u pokrajini, Montreal se izdvaja kao jedan od etnički i kulturno najrazličitijih gradova ne samo u Kanadi nego i na međunarodnoj razini.
Budućnost kulture Québeca
Iako je jasno da će francusko-kanadska kultura ostati dominantna sila u kulturi Québeca, multikulturalizam će se najvjerojatnije nastaviti širiti u budućnosti. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do pada upotrebe francuskog jezika u Québecu, kao iu Kanadi općenito. Čini se da je vlada Québecoisa postojana u svojim pokušajima da održi dominantno francusko društvo iako će potreba da se postane multikulturalniji zbog zahtjeva međunarodne trgovine i dalje poticati stvaranje raznolikijeg društva u Québecu.
