Ako razmišljate o odlasku na terapiju, moći ćete birati između mnogo različitih vrsta. Zapravo, neki istraživači vjeruju da se danas u svijetu nudi više vrsta psihoterapije nego što ih osoba može i nabrojati. A broj i dalje raste. Dakle, kako biste trebali znati kakvu vrstu savjetovanja trebate? Je li uopće važna vrsta psihoterapije koju odaberete?
Pronalaženje prave vrste terapije za vas može biti jednako važno kao i pronalaženje pravog terapeuta. Možete istražiti ovaj katalog opcija psihoterapije kako biste saznali više o različitim vrstama i pronašli onu koja vam može ponuditi podršku koju tražite.
5 glavnih vrsta psihoterapije
Ljudi su desetljećima zainteresirani za samopoboljšanje i emocionalnu regulaciju. Neki ljudi vjeruju da praksa terapije datira još iz antičke Grčke. Drugi tvrde da je terapija kakvu poznajemo razvijena tek krajem 18. stoljeća.
Sama psihoterapija proizlazi iz pet različitih škola mišljenja. Ove ključne vrste terapije koriste različite pristupe održavanju mentalnog zdravlja. Na primjer, neki se usredotočuju na obrasce mišljenja, dok se drugi fokusiraju posebno na ponašanje. Osim toga, neki oblici terapije podržavaju ideju da je najbolji način za rješavanje sukoba fokusiranje na sadašnjost, dok drugi inzistiraju na tome da treba istražiti prošlost osobe.
Što više znate o različitim vrstama terapije, to ćete se više moći osjećati da potražite pomoć koja vam odgovara. Možete upotrijebiti ove informacije kako biste se educirali o različitim dostupnim opcijama terapije i pronašli terapeuta koji vam odgovara.
Psihoanaliza
Psihoanalizu je stvorio Sigmund Freud u 20. stoljeću. Vrti se oko ideje da su ljudi poput santi leda. Većina njihovih misli, emocija i ponašanja proizlazi iz njihovog nesvjesnog jastva koje leži ispod površine.
Ovaj se pristup usredotočuje na prošla životna iskustva osobe, traume, unutarnje sukobe i impulse ponašanja. Zatim se ti elementi analiziraju kako bi pomogli ljudima da razumiju kako i zašto utječu na njih u sadašnjosti. Nakon što se stvore te asocijacije, ljudi mogu početi rješavati svoje veze s prošlošću i promijeniti svoje ponašanje.
Psihoanaliza može uključivati:
- Slobodno udruživanje- Ova praksa omogućuje osobi da izrazi svoje mišljenje bez cenzure ili osude. Može pomoći u otkrivanju inhibiranih misli, mišljenja i sjećanja koja mogu utjecati na njihovo današnje ponašanje.
- Analiza snova - Kao što naziv sugerira, ova tehnika uključuje tumačenje snova analizom simbola i istraživanjem temeljnih značenja.
- Analiza otpora - Ova praksa proučava otpor kao znak obrane i svrstava ga u tri kategorije poznate kao svjesno, id i potiskivanje. Zatim se ta protivljenja proučavaju kako bi se otkrilo zašto ih osoba doživljava.
Bihevioralna terapija
Bihevioralna terapija, koja se naziva i kondiciona terapija, ima za cilj promijeniti beskorisne obrasce ponašanja i smanjiti negativne simptome koje osoba možda ima. Kao što naziv sugerira, ova vrsta terapije uglavnom se fokusira na ponašanje osobe, a ne na njezine misli ili prošla iskustva.
Ova vrsta terapije također istražuje faktore koji doprinose ponašanju. Na primjer, uzima u obzir čimbenike poput okoline u kojoj se takva ponašanja najčešće pojavljuju, kao i ljude koji su obično prisutni.
Neki elementi bihevioralne terapije uključuju:
- Proba ponašanja - Ova tehnika poboljšava društvene vještine demonstrirajući nove obrasce ponašanja i metode komunikacije. Zatim se ljudima daje vremena da uvježbaju vještine u sesijama prije nego što ih upotrebe u stvarnom svijetu.
- Modeliranje - Modeliranje, koje se naziva i modeliranje ponašanja, je strategija učenja koja se temelji na promatranju i imitaciji. To uključuje gledanje primjera i pokušaj oponašanja vlastitog ponašanja.
- Sustavna desenzibilizacija - Ova se strategija koristi za smanjenje tjeskobe dubokim opuštanjem mišića i izlaganjem situacijama koje izazivaju tjeskobu. Pomaže u izgradnji otpornosti osobe izlažući je situacijama niske tjeskobe i postupnim radom na onima koje stvaraju visoku razinu tjeskobe.
Kognitivna terapija
Ovaj oblik terapije temelji se na ideji da negativni obrasci mišljenja i iskrivljenja stvaraju beskorisne emocije i ponašanja. U ovoj vrsti terapije ljudi prate svoje misli i postupno ih uče mijenjati u one koje su korisnije.
Osim toga, kognitivna terapija izaziva ljude da procijene način na koji gledaju na svijet i potencijalno promijene svoje percepcije. Tijekom sesija, pružatelji usluga potiču ljude da pronađu dokaze koji podupiru ili proturječe njihovim mislima i percepcijama. Zatim ljudi mogu procijeniti dokaze i sami odlučiti ima li ih dovoljno da podrže njihov izvorni način razmišljanja.
Neki elementi kognitivne terapije uključuju:
- Kognitivno restrukturiranje - Ova tehnika pomaže ljudima otkriti, nadgledati i osporiti negativne misli koje možda imaju o sebi ili svijetu. Zatim ih se uči kako promijeniti svoje misli u one korisnije.
- Razumijevanje iskrivljenja mišljenja - Iskrivljenja mišljenja su netočna uvjerenja ili percepcije kojih ljudi mogu imati. Kognitivna terapija podučava raznim iskrivljenjima i zatim pomaže ljudima provjeriti svoje misli kako bi vidjeli padaju li u jedan od beskorisnih obrazaca razmišljanja.
Humanistička terapija
Ova vrsta terapije ima za cilj pomoći ljudima da postignu osjećaj osobnog rasta. Tijekom sesija ljudi mogu istraživati iskustva iz stvarnog svijeta koja su usmjerena na razvoj njihovog potencijala.
Humanistička terapija također pomaže ljudima da usmjere svoje misli na sadašnjost i reguliraju svoje emocije. Osim toga, omogućuje ljudima da razviju osjećaj odgovornosti za svoje postupke, promijene beskorisne aspekte svoje osobnosti i razviju osjećaj samopouzdanja.
Neki primjeri humanističkih terapija uključuju:
- Terapija usmjerena na klijenta - Terapija usmjerena na klijenta stvara odnos klijent-terapeut koji se temelji na dosljednoj empatiji, razumijevanju i poštovanju. Terapeut otkriva način na koji klijent gleda na svijet, a zatim mu pomaže promijeniti beskorisne perspektive, riješiti sukob, upravljati svojim osjećajima i promijeniti svoj pristup životu kako bi bolje odgovarao njegovim potrebama.
- Gest alt terapija - Ovaj oblik terapije usmjeren je na to kako se osoba osjeća i funkcionira u sadašnjosti, umjesto da istražuje elemente svoje prošlosti. Jedno od temeljnih načela je da osoba postiže rast asimilacijom u svoju okolinu, što se postiže rastom osobnosti i samosvijesti.
- Egzistencijalna psihoterapija - Egzistencijalna terapija je također usredotočena na sadašnjost osobe umjesto na njenu prošlost. Pomaže ljudima pronaći smisao života, iskusiti svoje emocije, usavršiti svoje vještine donošenja odluka i promicati autonomiju.
- Iskustvena psihoterapija - Aktivna iskustva su na čelu iskustvene terapije. Ovaj pristup slijedi ideju da prava promjena dolazi kada osoba može izraziti i pristupiti svojim unutarnjim mislima i osjećajima iz prošlosti i sadašnjosti.
Holistička terapija
Holistička terapija, koja se naziva i integrativna terapija, uzima u obzir osobu kao cjelinu. Na primjer, usredotočuje se na duhovno, emocionalno, obrazovno i mentalno okruženje osobe. Ovaj pristup terapiji također educira ljude o promjeni ponašanja i važnosti aktivnosti samopomoći u cilju promicanja ozdravljenja.
Druge vrste terapije
Iako postoji pet škola mišljenja koje su stvorile osnovu terapije, ne postoji samo pet vrsta koje možete izabrati. Nakon što su stvoreni izvorni oblici, polje psihologije nastavilo je istraživati, testirati i pronalaziti nove načine pomoći ljudima da se brinu za svoje mentalno zdravlje.
Ovo je dovelo do stvaranja mnogo više vrsta psihoterapije. Neki od ovih novijih oblika također su dizajnirani za liječenje specifičnih stanja mentalnog zdravlja koje su izvorne psihoterapije teško rješavale, kao što je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Ako ste već isprobali terapiju i ustanovili da vam nije dala rezultate kojima ste se nadali, to je u redu. Postoji nekoliko terapija koje bi mogle bolje odgovarati. Istražite popis u nastavku kako biste saznali više o dodatnim terapijama koje bi mogle pružiti njegu koja vam je potrebna.
Desenzibilizacija i ponovna obrada pokreta oka (EMDR)
EMDR je razvijen 1987. kako bi pomogao u ublažavanju simptoma PTSP-a. To je vrsta individualne terapije koja koristi bilateralne pokrete očiju, kao što je opetovano gledanje slijeva na desno, kako bi se pomoglo ljudima da procesuiraju traumatične događaje.
Razlikuje se od drugih terapija jer se usredotočuje na to kako se sjećanje pohranjuje u mozgu, a ne samo na upravljanje mislima i fizičkim senzacijama koje se javljaju kada se pokrene traumatično sjećanje. Uz pokrete očiju koriste se i druge vrste bilateralne stimulacije, poput tapkanja i tonova koji se javljaju s obje strane tijela.
Za razliku od drugih tretmana koji su usredotočeni na traumu, ne zahtijeva da osoba bude duže izložena traumatskom sjećanju niti zahtijeva intenzivne opise traume. Tipično, tretman se provodi dva puta tjedno u razdoblju od 6-12 sesija, iako mnogi ljudi imaju koristi od čak manje sesija.
Kognitivno bihevioralna terapija (CBT)
CBT, također poznata kao Beckova terapija, često se koristi za liječenje različitih stanja mentalnog zdravlja, kao što su depresija, anksioznost i poremećaji prehrane. Istraživanja pokazuju da CBT može biti barem jednako učinkovit kao i drugi oblici terapije, pa čak i neki oblici lijekova.
CBT ima za cilj upravljati i mijenjati nekorisno ponašanje i obrasce razmišljanja. Osim toga, pacijenti i terapeuti rade zajedno kako bi stvorili pojas alata strategija suočavanja. Ljudi mogu koristiti ove tehnike kako bi upravljali svojim mislima, fizičkim osjećajima i ponašanjem kad god se bore.
Dijalektička bihevioralna terapija (DBT)
DBT je terapija koja se često koristi za liječenje složenih problema mentalnog zdravlja, kao što je granični poremećaj osobnosti. Praksa ima za cilj pomoći ljudima da bolje reguliraju, upravljaju i nose se sa svojim emocijama.
Različiti stupnjevi DBT-a pomažu ljudima da prihvate svoja ponašanja i zatim razviju vještine koje su im potrebne da ih promijene. Obično nudi kombinaciju bihevioralnih i kognitivnih terapija, kao i svjesnost.
Ako postoji pristup koji vas zanima, potražite pružatelja usluga mentalnog zdravlja koji koristi tu strategiju. Budite sigurni da odnos između klijenta i terapeuta daje osjećaj podrške i ima jasne granice. Možete zatražiti telefonske konzultacije ili doći na prvu seansu kako biste dobili bolju sliku o terapijskom procesu i koliko on može trajati. Ako testirate strategiju i ona nije za vas, to je u redu. Možete nastaviti isprobavati druge dok ne pronađete ono što tražite.
