Dobivanje dijagnoze Alzheimerove bolesti može izgledati poražavajuće. Ali kako se najbolje brinuti za pacijente s Alzheimerovom bolešću? Dostupno je nekoliko mehanizama suočavanja koji vam mogu pomoći da se nosite s emocionalnim stresom i simptomima koji dolaze s Alzheimerovom bolešću. Zapamtite, strpljenje i struktura su ključni.
Anksioznost zbog Alzheimerove bolesti
Tjeskoba zbog Alzheimerove bolesti je normalna, pogotovo ako ste vidjeli da netko koga volite boluje od ove bolesti. Znati što je više moguće o Alzheimerovoj bolesti može vam pomoći da se osjećate bolje informiranim i da imate kontrolu. Prema Društvu za Alzheimerovu bolest, Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije među starijim Amerikancima. Bolest uzrokuje samouništenje moždanih stanica, što na kraju dovodi do značajnog kognitivnog oštećenja. Osobe starije od 60 godina su najviše izložene riziku od ove bolesti. Nacionalni institut za zdravlje procjenjuje da pogađa više od pet milijuna Amerikanaca. Između 65. i 74. godine, oko tri posto ljudi razvije Alzheimerovu bolest. Mnogo je češći u dobi od 85 godina, pogađa čak polovicu ovih starijih osoba.
Što učiniti ako ste zabrinuti
Ako vidite znakove upozorenja kod sebe ili kod nekoga do koga vam je stalo, može biti teško znati kako se nositi sa situacijom. Na praktičnoj razini, važno je da se osoba odmah posavjetuje s liječnikom. Rano otkrivanje je ključno iz nekoliko razloga:
- Postoje mnogi lijekovi koji mogu poboljšati kvalitetu života pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti.
- Demenciju može uzrokovati nešto drugo, poput lijekova, životnih događaja i drugih bolesti. Liječnik će morati isključiti ove druge probleme.
- Rano liječenje može pružiti olakšanje i pomoći vama ili vašoj voljenoj osobi da živite neovisno kroz duži vremenski period.
- Osim toga, imat ćete više vremena za odlučivanje o budućnosti i izradu potrebnih planova.
Suočavanje s emocionalnim učinkom dijagnoze
Koliko god je to moguće, pokušajte ostati smireni dok čekate pregled kod liječnika i sve rezultate pretraga. Ako ipak čujete loše vijesti od liječnika, morat ćete priznati i nositi se s emocionalnim utjecajem dijagnoze Alzheimerove bolesti. Možete očekivati da ćete osjećati tugu nakon dijagnoze. To može biti u obliku ljutnje, tuge, poricanja ili neke kombinacije ovih emocija. Imajte na umu ove savjete dok emocionalno obrađujete dijagnozu:
- Razmislite o razgovoru sa psihologom kako biste poradili na strategijama suočavanja s emocijama.
- Odvojite vrijeme za sebe i pokušajte se uključiti u aktivnosti koje vas nagrađuju.
- Vježbajte tehnike, poput meditacije i vježbe, koje će vam pomoći da se nosite sa stresom.
- Radite na osnivanju grupe za podršku ljudi kojima je stalo do vas i vaše situacije.
- Dajte sebi dopuštenje da se osjećate onako kako se sada osjećate. Nema pogrešnog mišljenja o ovoj dijagnozi.
Simptomi Alzheimerove bolesti
Problemi s pamćenjem uzrokovani ovom bolešću počinju polako. U početku ih je lako previdjeti ili se pretvarati da su normalan dio starenja. Nije neobično da starija odrasla osoba s vremena na vrijeme zaboravi ime poznate osobe ili zaboravi da je platila račun ili što je bilo na popisu namirnica. Međutim, kod Alzheimerove bolesti ovi se simptomi počinju javljati sve češće.
Kako bolest napreduje, osoba može zaboraviti kako raditi poznate zadatke. Čak i jednostavne stvari poput kuhanja obroka ili balansiranja čekovne knjižice mogu postati teške. U kasnijim fazama ljudi čak zaborave kako se češljati ili prati zube. Ljudi s kasnim stadijem Alzheimerove bolesti trebaju 24-satnu skrb. Imaju problema s govorom i razumijevanjem. Mogu odlutati od kuće i zaboraviti kako se vratiti. Mogu biti tjeskobni ili ljuti, osobito ako imaju poteškoća u razumijevanju onoga što se događa oko njih. Svi ovi simptomi mogu predstavljati izazov za njegovatelje i osobe s Alzheimerovom bolešću.
Suočavanje sa zaboravom
Jedan od karakterističnih simptoma Alzheimerove bolesti je zaboravljivost. U ranim fazama, postoje stvari koje možete učiniti kako biste se nosili s ovim simptomom na praktičnoj razini:
- Ne taji bolest. Objasnite situaciju obitelji i prijateljima kako bi razumjeli ako osoba s Alzheimerom zaboravi svoje ime ili propusti termin.
- Pomozite voljenoj osobi da zapiše sve nove informacije čim ih dobije. Mala bilježnica može biti zgodan alat za pamćenje telefonskih brojeva, zadataka i drugih stvari.
- Uvijek vrati stvari tamo gdje su išle. Svakome može biti teško pronaći predmet koji je ostavljen na pogrešnom mjestu, ali to može biti još više uznemirujuće za nekoga s Alzheimerovom bolešću.
- Koristite ljepljive bilješke da ostavite poruke na predmetima. Ove poruke mogu uključivati informacije o tome kako rukovati kuhinjskom opremom ili što ormarić može sadržavati.
Suočavanje s opadanjem sposobnosti samozbrinjavanja
Kako bolest napreduje, određeni zadaci samozbrinjavanja poput vođenja računa u čekovnoj knjižici ili kuhanja obroka mogu postati izazovni. Ovi savjeti vam mogu pomoći da se nosite s problemom:
- Unajmite računovođu da upravlja osobnim financijama pojedinca. Voljeni također mogu pomoći, ali oni također nude podršku u drugim područjima.
- Dajte pojedincu vozački ispit. Iako odricanje od vozačke dozvole može biti emocionalno teško, ono može spriječiti nesreće i ozljede. Mnoge zajednice nude prijevoz za one kojima je potreban, a voljeni također mogu pomoći.
- Skuhajte nekoliko obroka zajedno unaprijed i zamrznite ih u pojedinačnim porcijama. Na taj način osoba s Alzheimerovom bolešću ne mora brinuti o sastavljanju uravnoteženog obroka svaki dan.
- Kada vještine samozbrinjavanja postanu značajno oslabljene, razmislite o ustanovi za pomoć ili kućnom medicinskom pomoćniku. Odlutanje, nepravilno obavljanje opasnih zadataka i miješanje lijekova znakovi su da je potrebna 24-satna njega.
Suočavanje s promjenama osobnosti
Simptomi Alzheimerove bolesti ponekad uključuju tjeskobu, agresivnost ili nasilje, nesanicu ili depresiju. Ti osjećaji mogu biti zbunjujući i uznemirujući i za pacijenta i za njegovatelja. Imajte na umu ove savjete kako biste pomogli:
- Razgovarajte s liječnikom o psihijatrijskim lijekovima, koji ponekad mogu pomoći. Liječnik vam može pomoći da shvatite koji su lijekovi dostupni i što možete očekivati od liječenja.
- Potražite pomoć od psihologa koji vam može pružiti uvid u ponašanje i dati vam komunikacijske alate za pomoć.
- Zapamtite da ove promjene ne odražavaju pravu osobnost pojedinca. Oni su dio bolesti.
Dobivanje podrške koja vam je potrebna
Ako se brinete za nekoga s Alzheimerovom bolešću, podrška je dostupna. Grupu za podršku možete pronaći u svojoj lokalnoj bolnici ili medicinskom centru ili možete pronaći grupu za podršku Udruženja za Alzheimerovu bolest u svojoj blizini. Podrška zajednice i obitelji bitan je dio suočavanja s Alzheimerovom bolešću.
