Okoliš je važno pitanje čak i kada je društvo suočeno s ekonomskim krizama, ratovima i beskrajnim društvenim problemima. Važno je jer je Zemlja jedini dom koji ljudi imaju, a ona osigurava zrak, hranu i druge potrebe.
Važnost ekosustava
Čitav sustav održavanja života čovječanstva ovisi o dobrobiti svih vrsta koje žive na zemlji. To se obično naziva biosfera, termin koji je skovao Vladimir Vernadski, ruski znanstvenik 1920-ih. Biosfera se odnosi na jedan globalni ekološki sustav u kojem su sva živa bića međusobno ovisna. Unutar ukupne biosfere ili ekosustava, postoje manji ekosustavi poput prašuma, oceana, pustinja i tundre.
Živi i neživi dijelovi
Ekosustav se sastoji od živih i neživih dijelova, bilo da je kopneni ili vodeni, objašnjava knjiga Valuing Ecosystem Services: Toward Better Environmental Decision-Making dostupna u The National Academy Press. Neživi dijelovi su tlo, voda, zrak i hranjive tvari, a živi elementi su biljke, životinje, mikroorganizmi i čovjek. Zdrav ekosustav ima sve kemijske elemente i hranjive tvari koji cirkuliraju u ciklusu dok podržavaju milijune vrsta. Bezbroj vrsta pomaže u procesu kruženja elemenata kada proizvode hranu, jedu, žive svojim životom, pa čak i kroz svoju smrt. U tom procesu nastaju razna dobra i usluge koje su korisne za ljude.
Lanac ishrane
Hranbeni lanac je primjer korisnog dijela ekosustava. Encyclopedia Britannica objašnjava da biljke koriste sunčevu svjetlost, vodu i elemente u tlu i zraku kako bi stvorile hranu za sebe. Zauzvrat ih jedu životinje i mikroorganizmi. Ljudi su vrh prehrambene piramide u bilo kojem ekosustavu jer za hranu koriste biljke i životinje. Kišne gliste i mali kukci, poput pčela koje oprašuju biljke, svi su dio okoliša bez kojih bi se hranidbeni lanac prekinuo. Svjetska proizvodnja može se procijeniti ako se uzme u obzir da je 2015. godine uzgojeno 2,533 milijuna tona žitarica prema Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u prvoj tablici sažetka.
Sveučilište u Minnesoti ističe da se nutritivna vrijednost hrane smanjila od 1950-ih, "tako da sada dobivamo manje hranjivih tvari po kaloriji u našoj hrani." Organic Center (str. 5) objašnjava da kako se prinosi usjeva povećavaju, nutritivna vrijednost se smanjuje zbog industrijskog uzgoja koji se oslanja na monokulturu i prekomjerne upotrebe kemikalija kao gnojiva i pesticida, što je poremetilo mnoge prirodne procese. Zbog toga bi ljudi trebali smatrati okoliš važnim kako ne bi poremetili lanac i uzrokovali probleme s hranom.
Prirodni resursi i proizvodi dobiveni iz njih
Osim hrane, ekosustavi pružaju nekoliko drugih prirodnih resursa korisnih za ljude. Ekonomika ekosustava i bioraznolikosti (TEEB) ove resurse naziva "uslugama opskrbe" ekosustava budući da ljudi gotovo sve svoje materijalne potrebe ili opskrbu dobivaju na ovaj način. Najvažnije su:
- Voda- Voda je dovoljno važna da je Ujedinjeni narodi proglase ljudskim pravom (str. 1 i 2).
- Lijekovi - Mnoge biljke se koriste kao lijekovi stotinama godina, a čak ih i sada iskorištavaju moderni farmaceutski proizvodi, prema TEEB-u.
- Odjeća - Odjeća se proizvodi od biljaka poput drvne mase, pamuka, konoplje, jute ili životinjskih proizvoda poput svile, vune i kože, prema popisu Natural Fibres; uz to se sintetička odjeća proizvodi od naftnih derivata, kaže Trusted Clothes.
- Drvo - Drvo iz šuma ili plantaža koristi se kao gorivo ili u građevinarstvu i namještaju navodi TEEB.
- Biogoriva - Biogoriva, poput bioetanola, dobivaju se iz pšenice, kukuruza ili usjeva biomase kao što je vrba, prema Union of Concerned Scientists.
- Fosilna goriva - Fosilna goriva, poput ugljena, plina i sirove nafte koja se koriste u transportu, proizvodnji energije i proizvodnji plastike i kemikalija, ovise o proizvedenoj biomasi mrtvih biljaka i životinja prethodnim ekosustavima koji su pohranjeni i akumulirani tijekom milijuna godina na Zemlji, objašnjava BBC Bitesize.
Kvaliteta zraka i kontrola katastrofa
TEEB smatra da drveće i šume u okolišu igraju važnu ulogu u regulaciji zraka i klime.
Kvaliteta zraka
Drveće proizvodi kisik kada proizvodi hranu fotosintezom. Osim toga tijekom ovog procesa drveće također koristi ugljični dioksid u zraku i smanjuje njegove koncentracije u atmosferi, ističe BBC-GCSE Bitesize. Ovaj proces regulira i održava ciklus ugljika. To je razlog zašto sječa drveća dovodi do globalnog zatopljenja. Drveće također može ukloniti zagađivače iz zraka.
Umjerena temperatura
TEEB kaže da sjena drveća i biljaka također smanjuje temperaturu, čineći topla mjesta hladnijima i osiguravajući toplinu u hladnim područjima.
Prevencija katastrofa
Prirodni ekosustavi koji nisu poremećeni mogu ublažiti ozbiljne događaje i ograničiti njihovu štetu. Na primjer, močvare na obalama mogu usporiti protok vode i zadržati vodu od morskih oluja te spriječiti poplave i s njima povezano uništavanje staništa i ljudskih naselja.
Bioraznolikost
Bioraznolikost je zbroj raznolikosti na različitim razinama: ekosustavi, vrste, populacije i geni. Znanstvena studija iz 1999. (str. 2 i 3) procjenjuje da na svijetu postoji 10 milijuna vrsta.
Što utječe na biološku raznolikost
Bioraznolikost u smislu broja vrsta i jedinki (ili veličine populacije) vrste također može utjecati na mnoge procese u njezinom ekosustavu kao što su:
- Prirodno kruženje elemenata, poput dušika ili ugljika, i plodnost tla
- Pročišćavanje vode i skupljanje kišnice
- Ciklusi štetočina i bolesti
- Otpornost područja ili šume na sušu
Daljnje međupovezivanja
Nedavna znanstvena studija iz 2016. navodi više međupovezanosti između vrsta, njihove veličine i ekosustava.
- Smanjenje proizvodnje biljaka koje mijenja i smanjuje broj životinja i mikroorganizama koji ovise o njima
- Procesi i tokovi energije kroz ekosustav
- Stabilizacija cijelih ekosustava u vremenu i prostoru jer u ovom slučaju više je bolje. Sa smanjenjem vrsta ili jedinki gube se važne funkcije koje obavljaju.
Na primjer, kada se šume posjeku kako bi se napravilo mjesta za farme, mnoge hranjive tvari u tlu se smanjuju jer se njihov ciklus prekida. To utječe na broj bakterija u tlu. Dodavanje kemijskih gnojiva dodatno ubija korisne mikroorganizme koji razgrađuju kompost i čine hranjive tvari dostupnima za usjeve ili razgrađuju štetne spojeve. To završava dramatičnim smanjenjem plodnosti tla iako se dodaju visoke koncentracije kemijskih gnojiva i smanjenjem prinosa usjeva, objašnjava FAO. Dakle, posljedice su skuplje za ekonomiju.
Prirodna ljepota
Još jedan razlog zašto je okoliš tako važan je zato što je izvor prirodne ljepote. Ljudi uživaju u prirodi za rekreaciju, sportove poput skijanja na snijegu ili raftinga i turizma prema TEEB-u. Priroda se također smatra neophodnom za pravilno fizičko i mentalno zdravlje, prema Sveučilištu Minnesota. Nažalost, planet je u opasnosti. Mnoge vrste životinja i biljaka bliže se izumiranju, a sve više i više ljepših otvorenih prostora nestaje kako se grade nove zgrade i tvornice.
Ekološki problemi utječu na ljudski život
Kad bilo koji ekosustav nije u redu, to utječe na cijeli planet. Svi ekološki problemi koji postoje imaju dalekosežne implikacije na zdravlje planeta i njegovih stanovnika.
Prijetnja degradacije okoliša
Propadanje okoliša, koje se često naziva i degradacija okoliša, prijeti prirodnim resursima Zemlje kao što su opskrba čistom vodom, fosilna goriva za energiju i opskrba hranom. To se također događa kada se resursi prekomjerno iskorištavaju i dovodi do poremećaja u normalnom funkcioniranju nekog područja.
Klimatske promjene
Globalno zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama može rezultirati porastom razine mora koje potapa priobalno zemljište i time smanjuje i nanosi štetu staništima životinja koje žive uz obalu, kao i ljudskim naseljima, objašnjava Odjel za ekologiju u državi Washington. Globalno zatopljenje također otapa polarne kape i ugrožava polarne medvjede i druge arktičke divlje životinje; nadalje, ledene kape drže Zemlju hladnijom reflektirajući sunčevu svjetlost, prema Svjetskom fondu za prirodu.
Štoviše, globalno zatopljenje smanjit će biološku raznolikost, ekstremne vremenske prilike, zakiseljavanje oceana i izbjeljivanje koraljnih grebena te utjecati na hranidbeni lanac prema Harvard School of Public He alth. Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se svijet mora nositi i svatko može doprinijeti borbi protiv globalnog zatopljenja.
Zagađenje
Trenutačno je okoliš ugrožen sve većim razinama onečišćenja zraka, vode, tla, buke, topline i svjetlosti, da spomenemo samo neke. Oni ne samo da utječu na okoliš već i na ljudsko zdravlje i svjetsko gospodarstvo. Procjenjuje se da je onečišćenje glavni uzrok bolesti i ubije 8,9 milijuna ljudi svake godine prema Švicarskoj školi javnog zdravlja. Samo borba protiv onečišćenja zraka košta oko 5 trilijuna dolara godišnje prema izvješću Huffington Posta iz 2013.
Zemlja je jedini dom čovječanstva
Sva dobra i usluge koje koristi čovječanstvo dolaze izravno ili neizravno sa zemlje i njezinog okoliša. Stoga možda nije iznenađenje da je međunarodna znanstvena studija (str. 1) iz 2012. procijenila da roba i usluge iz ekosustava diljem svijeta vrijede 125 trilijuna dolara godišnje. Međutim, vrijednost okoliša je veća od ove novčane vrijednosti jer je to, zasad, jedini planet na kojem može postojati život. Mnogi stručnjaci vjeruju da se dio štete koju je planet pretrpio može poništiti. Izazov je natjerati dovoljan broj ljudi da poduzmu dovoljno drastične korake da naprave razliku u životu.
