Mediji, javnost i znanstvene zajednice usredotočuju se više nego ikad na 30 najvećih ekoloških problema s kojima se Zemlja trenutno suočava. Mnoge brige su međusobno povezane, prateći mrežu života. Kako sve više dokaza podupire razorni učinak koji ljudi imaju na okoliš, sve više ljudi poduzima korake za zaštitu okoliša i educira druge.
6 najvećih javnih briga
Amerikance najviše brine šest ekoloških pitanja.
1. Bioraznolikost
Bioraznolikost obuhvaća svaki živi organizam na planetu. Različita zabrinutost zbog onečišćenja, ugroženih vrsta, kao i porast izumiranja vrsta i različitih vrsta onečišćenja, čine biološku raznolikost ekološkim problemima broj jedan. Na temelju povećane stope izumiranja vrsta, neki su znanstvenici izjavili da je Zemlja u jeku šestog proširenja, petog je bilo kada su dinosauri nestali. Anketa koju su proveli National Geographic Society i Ipsos (istraživanje tržišta) na 12 000 ljudi diljem svijeta otkrila je da većina vjeruje da bi pola Zemlje trebalo posvetiti zaštiti kopna i mora.
2. Kontaminacija pitke vode
Zagađenje slatke vode koja se koristi za potrebe kućanstva, uključujući onečišćenje rijeka, jezera i akumulacija, zauzima prvo mjesto na popisu briga za okoliš za 61% Amerikanaca. Agencija za zaštitu okoliša (EPA) postavila je standarde kako bi osigurala kvalitetu vode za piće kako bi zaštitila javno zdravlje ograničavanjem razina različitih kontaminanata poput mikroorganizama, dezinficijensa i njihovih nusproizvoda, anorganskih spojeva, organskih spojeva i radionuklida.
U veljači 2019. PR Newswire izvijestio je o nacionalnom istraživanju koje je provela tehnološka tvrtka Bluewater, koje je otkrilo da je jedna trećina Amerikanaca imala problema s kontaminacijom vode u posljednje dvije godine. 50% Amerikanaca zabrinuto je zbog zagađivača u svojim zalihama vode. Većina vode za piće ima neku vrstu kontaminanata. Kvalitetu svoje pitke vode možete potražiti traženjem poštanskog broja na web stranici EWG (Radna grupa za okoliš).
3. Onečišćenje vode
Opća zabrinutost zbog zagađenja vode i povezanih pitanja okoliša uvelike brine više od polovice svih Amerikanaca koji su sudjelovali u anketi 2016. Mnogi izvori vode kao što su potoci, rijeke i oceani postaju zagađeni. Povezana pitanja uključuju kisele kiše, onečišćenje hranjivim tvarima, odlaganje oceana, urbano otjecanje, izlijevanje nafte, zakiseljavanje oceana i otpadne vode.
American Rivers objavio je svoje izvješće za 2019., izvješće o najugroženijim američkim rijekama. rijeke u Aziji, Africi i Južnoj Americi su zagađene. U SAD-u se godišnje prijavi 12 do 18 milijuna bolesti koje se prenose vodom, od kojih se polovica širi kišom. Globalno, "određene epidemije bolesti koje se prenose hranom" povezane su sa zagađenjem vode.
4. Onečišćenje zraka
Zabrinutost zbog onečišćenja zraka ostala je stabilna tijekom posljednjeg desetljeća, s više od 40 posto Amerikanaca zabrinuto za kvalitetu zraka u zatvorenim i vanjskim prostorima, emisiju ugljika i zagađivače poput čestica, sumpornih oksida, hlapljivih organskih spojeva, radona i rashladna sredstva.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2019., 9 od 10 ljudi udiše zrak koji ima visoke razine zagađivača. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je da 4,2 milijuna ljudi godišnje umre od onečišćenja vanjskog zraka. Za one koji žive u urbanim područjima, 80% je u regijama gdje razine onečišćenja zraka premašuju ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije. State of Global Air izvještava da je onečišćenje zraka broj pet u svijetu kao vodeći čimbenik rizika od smrtnosti. Najveći čimbenik rizika u svijetu je onečišćenje zraka finim česticama. Phys.org je izvijestio o studiji koju je 2019. provelo Međunarodno vijeće za čisti prijevoz (ICCT) pokazalo je da dizelska vozila uzrokuju 47% smrti u ispušnim plinovima. Smrtni slučajevi ispušnih plinova uzrokovani dizelskim emisijama u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i Indiji bili su 66%.
5. Gubitak tropskih kišnih šuma
Gotovo 40% Amerikanaca zabrinuto je zbog udaljenih problema poput gubitka tropskih šuma. Kišne šume pokrivaju samo 2% zemlje, ali podržavaju 50% vrsta prema Mongabayu. Ipak, među tropskim šumama iskrčena je najveća površina prašuma, a većina je usmjerena na izvoz. "Svake godine područje prašume veličine New Jerseya bude posječeno i uništeno", primjećuje Mongabay. U 2019., ljetni požari koji su poharali brazilsku Amazonu i zapalili svijet uzvicima.
6. Klimatske promjene
Klimatske promjene i srodna pitanja zabrinjavala su 37% Amerikanaca 2016. To uključuje oštećenje troposferskog ozona uzrokovano CFC-ima (klorofluorougljici). Povećanje razina emisija stakleničkih plinova NASA bilježi da su temperature više za 1,7°F od 1880. godine, smanjenje ledenog pokrivača Arktika od 13% po desetljeću i porast razine mora od oko 7 inča u posljednjih 100 godina. Štoviše, NASA je kao dokaz klimatskih promjena predstavila toplije oceane, topljenje ledenjaka na planinskim vrhovima i porast ekstremnih događaja u SAD-u.
Prema anketi Pew Researcha iz 2019., klimatske promjene i dalje su geopolitički argument s 84% demokrata koji vjeruju da su ljudi uzrok, a samo 27% republikanaca se slaže. Prema anketi CBS-a iz 2019., "Pedeset dva posto Amerikanaca misli da se gotovo svi klimatolozi slažu da je ljudska aktivnost glavni uzrok klimatskih promjena, dok 48% kaže da još uvijek postoji neslaganje među znanstvenicima o tome je li ljudska aktivnost glavni uzrok."
Dodatne 23 brige
Ostala glavna pitanja s kojima se danas suočava okoliš navedena su abecednim redom.
7. Biološki zagađivači: EPA kaže da su "biološki zagađivači živa bića ili ih proizvode." To uključuje bakterije, viruse, plijesni, plijesan, perut, prašinu, grinje i pelud kao zagađivače u zatvorenom prostoru. Nalaze se na mjestima gdje ima hrane i vlage. Mogu izazvati alergijske reakcije ili zarazne bolesti, kojima su osjetljivija djeca i starije osobe.
8. Ugljični otisak:Ugljični otisak je količina emisije ugljika koju svaka osoba stvara. Pojedinci mogu smanjiti ovaj otisak i njihov učinak na okoliš korištenjem obnovljivih izvora energije (solarna energija, geotermalne dizalice topline), recikliranjem i održivim životom.
9. Konzumerizam: Pretjerana potrošnja utječe na planet. Prirodni resursi su ograničeni i sadašnji obrasci potrošnje uništavaju ih. Godine 2019. PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences) objavio je rad koji opisuje kako robna proizvodnja poljoprivrednih usjeva dovodi do gubitaka bioraznolikosti značajnih razmjera. Znanstvena studija iz 2017. kaže da globalni opskrbni lanci ugrožavaju vrste u mnogim žarištima bioraznolikosti. Štoviše, 50-80% korištenja resursa diktira potrošnja kućanstva, prema drugoj studiji iz 2015. (str. 1).
10. Brane i njihov utjecaj na okoliš: WWF izvješćuje da u svijetu postoji 48 000 brana izgrađenih za opskrbu vodom za piće i navodnjavanje te energijom. Međutim, oni dovode do uništavanja staništa, gubitka vrsta i raseljavanja milijuna ljudi.
11. Uništavanje ekosustava:Smanjenje staništa poput akvakulture, estuarija, zaštite školjkaša, uređenja okoliša i močvara odgovorno je za gubitak vrsta i može se zaštititi ekološkom obnovom. Iako globalne inicijative, poput Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) koju je 1992. potpisalo 150 zemalja, sve više štite ekosustave, znanstveni pregled iz 2016. pokazao je da je gotovo polovica staništa još uvijek ozbiljno ugrožena.
12. Očuvanje energije: Korištenje obnovljive energije za dom i posao, postizanje energetske učinkovitosti i izbjegavanje upotrebe fosilnih goriva za ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša.
13. Ribolov i njegov učinak na morske ekosustave: Mnogi oblici ribolova poput mlaznog ribolova, ribolova cijanidom, pridnene koće, kitolova i prekomjernog ribolova imali su negativan učinak na vodeni svijet. Prema MNN-u (Mother Nature Network), došlo je do smanjenja populacija 36% vrsta, od sardina do usatih kitova, zbog prekomjernog izlova.
14. Sigurnost hrane:Učinci koje aditivi kao što su hormoni, antibiotici, konzervansi i toksična kontaminacija ili nedostatak kontrole kvalitete mogu imati na zdravlje. "Svake godine 1 od 6 Amerikanaca oboli od kontaminirane hrane," izvješćuje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
15. Genetski inženjering:Ljudi su zabrinuti zbog genetski modificirane hrane (GMO) i genetskog zagađenja. Izvještaji Centra za sigurnost hrane u SAD-u pokazuju da je genetski modificirana hrana istaknuta u lancu opskrbe hranom. Postotak GE hrane uključuje 92% kukuruza, 94% pamuka, 94% soje i 72% sve prerađene hrane.
16. Intenzivna poljoprivreda: Monokultura, navodnjavanje i pretjerana upotreba kemijskih gnojiva i pesticida dovodi do gubitka plodnosti tla i povećanja emisija ugljika prema Uniji zabrinutih znanstvenika (UCS). Slično tome, uzgoj goveda u industrijskom uzgoju oslanja se na antibiotike koji predstavljaju zdravstveni rizik za ljude. Štoviše, kao što WWF ističe u mnogim dijelovima svijeta, uzgoj stoke uzrokuje prekomjernu ispašu, uništavanje i degradaciju šuma te emisije metana.
17. Degradacija zemljišta: Degradacija zemljišta pogađa 1,5 milijardi ljudi diljem svijeta prema podacima Ujedinjenih naroda (UN). Do njega dolazi poljodjelstvom, ispašom, krčenjem šuma i sječom. Ekstremna degradacija dovodi do dezertifikacije zbog čega 12 milijuna hektara postaje neproduktivno godišnje.
18. Upotreba zemljišta: Promjene koje rezultiraju zamjenom prirodne vegetacije širenjem gradova i farmama dovode do uništavanja staništa, fragmentacije, nedostatka slobodnog prostora za ljude i veće emisije ugljika, prema američkom Programu istraživanja globalnih promjena.
19. Krčenje šuma:Sječa i čista sječa uništavaju staništa divljih životinja i jedan su od vodećih uzroka izumiranja vrsta. Štoviše, to također pridonosi globalnom zatopljenju jer drveće zadržava emisije stakleničkih plinova, a u nedostatku se te emisije povećavaju, prema National Geographicu.
20. Rudarstvo: Rudarstvo je negativno utjecalo na prirodne šume i divlje životinje, šteti životnom okolišu ljudi, dovodi do ispiranja toksičnih zagađivača i teških metala koji zagađuju vodu, zemlju i zrak, ističe Patagonia Alliance, te stoga preporučuje odgovorno rudarenje praksi. Isušivanje rudnika kiseline također prijeti izvorima vode.
21. Nanotehnologija i budući učinci nanozagađenja/nanotoksikologije:Nano čestice bi mogle zagaditi tlo i podzemne vode, te na kraju dospjeti u prehrambeni lanac, gdje mogu biti zdravstveni rizik. Međutim, zdravstveni rizici koje oni predstavljaju su nepoznati jer se istraživanja u ovom području smatraju neodgovornim i stoga neizvedivim, prema Američkom kemijskom društvu.
22. Prirodne katastrofe:Potresi, vulkani, tsunamiji, poplave, tornada, uragani, lavine, klizišta i šumski požari prirodne su katastrofe koje prijete ljudima i okolišu. Kako UCS-ovo izvješće o globalnom zatopljenju ističe da je u SAD-u došlo do porasta ekstremnih vremenskih događaja poput snježnih padalina, oluja i poplava povezanih s klimatskim promjenama. Statista izvještava da su osim SAD-a, Kina i Filipini najteže pogođeni, s ukupnim brojem smrtnih slučajeva od nekoliko stotina tisuća.
23. Nuklearna pitanja:Zabrinutost zbog utjecaja oslanjanja stanovništva na nuklearnu energiju, kao što su nuklearne padavine, nuklearno otapanje i proizvodnja dugotrajnog radioaktivnog otpada muči mnoge Amerikance. Greenpeace nuklearnu energiju smatra sporom i skupom, zaključivši da rizici daleko nadmašuju njezinu korist.
24. Ostala pitanja zagađenja: Svjetlosno zagađenje i zagađenje bukom mogu utjecati na kvalitetu stambenog života, ljudsko zdravlje i ponašanje. Prema Mercoli, oko 100 milijuna Amerikanaca pogođeno je zagađenjem bukom. Odjel za fiziku na Sveučilištu Florida Atlantic ocrtava učinak svjetlosnog onečišćenja na biljke i životinje remećenjem njihovih prirodnih bioloških satova, utječući na ptice selice, insekte, pa čak i vodeni život.
25. Prenapučenost: Može se činiti da prenapučenost utječe na okoliš opterećujući resurse, ali to je komplicirano obrascima potrošnje, vladinom politikom, dostupnošću tehnologija i regijama u kojima dolazi do porasta stanovništva. Međutim, 2019. UN je revidirao svoje izvješće o svjetskoj populaciji o prethodnim projekcijama od 11,2 milijarde ljudi do 2100. Novi podaci pokazuju opadanje stope nataliteta s populacijom koja se zapravo smanjuje.
26. Iscrpljenost resursa: Ograničeni prirodni resursi se prekomjerno iskorištavaju. Phys.org i Global Agriculture izvijestili su u srpnju 2019. o Danu prekoračenja Zemlje. Svijet je potrošio sve prirodne resurse za godinu dana. Ova vrsta neodrživog korištenja predstavlja opasnost da svijet ostane bez potrebnih materijala i utječe na gospodarstvo i dobrobit ljudi.
27. Zagađenje tla: Erozija tla, salinizacija tla i onečišćenje tla otpadom, pesticidima, teškim metalima i dugotrajnim organskim zagađivačima zabrinjava Amerikance. Tlo je neophodno za život i gospodarstvo.
28. Održive zajednice:Razvoj održivih zajednica ovisi o smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, podršci lokalnim poljoprivrednicima i trgovcima, poticanju zelenih praksi i gradnje, razmatranju autohtonih divljih životinja, usvajanju masovnog prijevoza i čistijim metodama putovanja na posao. Održivi razvoj neophodan je kako bi se osiguralo zadovoljenje ljudskih potreba poput stanovanja, zaštitili resursi i bioraznolikost, kontrolirali klimatske promjene i stabilno gospodarstvo.
29. Toksini: Otrovne kemikalije koriste se u industriji, poljoprivredi, laboratorijima, bolnicama, sustavima gospodarenja otpadom, pa čak i stambenim domovima, a uključuju klorofluorougljike, teške metale, pesticide, herbicide, otrovni otpad, PCB, DDT, bioakumulaciju, endokrine disruptore, azbest. Oni također mogu proizaći iz loše provedenog gospodarenja opasnim otpadom. Oni mogu biti čvrsti, tekući ili plinoviti i mogu zagađivati zrak, vodu i tlo. Kada uđu u prehrambeni lanac, predstavljaju zdravstveni rizik, posebno za djecu i starije osobe prema National Geographicu.
30. Otpad:Stvaranje i gospodarenje otpadom stvaraju niz ekoloških problema, kao što su otpad, odlagališta, spaljivanje, morski otpad, e-otpad i kontaminacija vode i tla uzrokovana nepravilnim odlaganjem i ispiranjem toksina, prema Enciklopediji.com.
Pretvaranje brige u djelo
Zaštita okoliša i očuvanje planeta odgovornost je svakog pojedinca i zajednice na Zemlji. Identificirajte zabrinutost od interesa s gornjeg popisa kako biste poduzeli radnje na osobnoj razini i razini kućanstva kako biste imali utjecaj na planet i kako biste educirali druge članove zajednice o ekološkim pitanjima.
